SREDIŠNJI URED DOMOVINSKOG POKRETA
Maja Horvat, tajnica Domovinskog pokreta
Telefon: 099 5360 235
Adresa: Vlaška 81f, 10 000 ZAGREB
E-mail: info@domovinski-pokret.hr
Radno vrijeme ureda: Ponedjeljak do petak od 9 do 17 sati.
Ivan Penava, predsjednik Domovinskog pokreta, održao je konferenciju za medije na temu Vladinog Prijedloga strategije demografske revitalizacije Republike Hrvatske.
”Sve ove godine, pa jednako tako nakon popisa stanovništva iz 2021., kad su objavljeni podaci o gubitku 413.056 stanovnika u odnosnu na 2011., pa čak i ignorirajući objavu Eurostatovih podataka da su hrvatske županije najgore od 406 regija EU po depopulaciji ruralnih prostora, nisu bile okidač za Vladu RH da prihvati demografski slom kao politički problem broj jedan u Hrvatskoj, da okupi sve zdrave političke, stručne, znanstvene i druge snage na toj temi da izvučemo Hrvatsku iz negativnih trendova i da je počnemo oporavljati u demografskom smislu, nego su koji dan pred izbore gurnuli za mazanje očiju javnosti Prijedlog strategije demografske revitalizacije, što je sramotna situacija koja na još jedan način podcrtava koliko neozbiljno Plenković doživljava ovu temu i koliko mu je ona nebitna”, uvodno je poručio Penava.
Istaknuo je da ovu problematiku treba nazvati pravim imenom, kako se uopće više ne treba zavaravati oko nje te da govorimo o demografskom slomu i propasti RH: ”Umjesto da smo se okrenuli dijaspori i olakšali joj povratak u Hrvatsku, umjesto da smo osmislili poticajne mjere za mlade obitelji, poput stambene problematike kao u drugim državama, primjerice u Mađarskoj, gdje svaka mlada obitelj dobije, reći ću primjera radi, 50.000 eura, i onda do trećeg djeteta smanjuje to dugovanje, umjesto da smo okupili danas u Saboru naše demografe i stručnjake, poput profesora Šterca, Jurića i Akrapa, mi danas imamo ovdje državnu tajnicu, nemamo apsolutno nikoga iz Vlade i to govori kamo nas sve skupa vladajući vode.
”Podaci o najmanje rođene djece u protekloj godini apsolutno nisu problem ove Vlade, a jednako tako podatak o konstantnom padu broja učenika u osnovnim i srednjim školama u proteklih deset godina apsolutno nije tema. Moram i medije malo bocnuti i pitam se je li to za njih tema, jer će danas izvještavati o svemu, o tome tko ima kakve štikle i suknjicu, tko je što kome danas nabacio u Saboru u razini kavanskih rasprava, no hoće li ovaj gorući problem Hrvatske ispunjavati minutažu u udarnim vijestima, terminima i na naslovnicama? Bojim se da neće i da će isto tako sve to skupa biti u sklopu nekakve plitke, populističke, demagoške predizborne rasprave”, upozorio je.
Penava je podsjetio da je prvi službeni popis stanovnika u Republici Hrvatskoj, odnosno za područje Republike Hrvatske, proveden 1857. godine, i kako je od tada do danas prošlo jako puno godina, međutim, postoji velik broj gradova i općina u Hrvatskoj koji danas imaju manje stanovnika nego tada: ”U pet slavonskih županija istaknut ću samo neke, primjerice grad Ilok u Vukovarsko-srijemskoj županiji ima 5045 stanovnika manje nego 1857. godine. Nekada je taj isti grad imao gotovo 11.000 stanovnika”.
”U Osječko-baranjskoj županiji općina Kneževi Vinogradi imala je nekada gotovo 11.000 stanovnika, a danas ih ima 3357. Grad Pakrac imao je više od 20.000 stanovnika, a danas jedva 7000. Iz aspekta ljubavi prema ovoj zemlji, hrvatskom narodu i građanima, pozivam vas da shvatite ozbiljnost ovoga trenutka upravo danas, kada je ova točka na dnevnom redu u Saboru, i ovih dana, dok ‘Možemo’ s jedne strane i Plenković s druge strane inzistiraju na provođenju Istanbulske konvencije, rodne ideologije, woke ideologije itd., i istodobno dok s jedne strane imamo ovakav gubitak stanovnika, a s druge strane imamo 200.000 radnih dozvola za strance, a o ilegalnim migrantima neću mi pričati”, rekao je.
Dodao je da, ne samo da gubimo svoje građane, i to rapidnom i nedopustivom brzinom, nego se s druge strane po pitanju ilegalnih migranata radi i na jako ubrzanoj izmjeni strukture stanovništva: ”I taman kad ste pomislili možda da je kraj lošim vijestima i da ne može gore od ovoga, demografska struktura stanovništva u Hrvatskoj još je daleko groznija od ovih podataka u smislu prosječne starosti, odnosno mogućnosti izlaska iz ove situacije i revitalizacije hrvatskog stanovništva”.
”To su teme koje su trebale dominirati i prije godinu dana, i prije dvije godine i za dvije godine, no nažalost, i politički i medijski mainstream u Hrvatskoj uglavnom je rukovođen globalističkim agendama, politikama, nerazumijevanjem toga što znači imati državu ili neželjenjem hrvatske države, nastrojen i zabavljen drugim temama”, zaključio je Penava.